Probava počinje već u ustima. Zubalo kunića ima 28 zubi koji čitav život rastu.
- par sjekutića u gornjoj čeljusti
- karakteristične klinaste zube koji rastu iza gornjih velikih prednjih sjekutića
- par sjekutića u donjoj čeljusti
- tri para pretkutnjaka u gornjoj čeljusti
- dva para pretkutnjaka u donjoj čeljusti
- i po tri para kutnjaka u obadvjema čeljustima.
Kad su usta zatvorena, donja čeljust je malo uvučena, što kod zagriza i žvakanja pomaže da se hrana ”presijeca”, a zubići ”troše”.
Između sjekutića i pretkutnjaka postoji prazan prostor u čeljusti. Taj međuprostor olakšava davanje lijekova oralno ili hranjenje ”na silu” u situacijama kad kunić ne uzima hranu sam.
Sjekutiće koriste za odgrizanje i glodanje, a kutnjake i pretkutnjake za usitnjavanje i mljevenje hrane (cca 120 pokreta pri mljevenju po minuti). Pokreću se naprijed-natrag pokretima i tako međusobno trljaju i troše. Nuspojava toga je da se proizvodi puno sline koja brine za aktiviranje probave i dobru probavnu floru. Dovoljno trošenje zubi osigurano je samo tada kada je ponuđena prehrana vrlo bogata sirovim i dugačkim vlaknima. Najnovija istraživanja i mnogobrojna iskustva vlasnika pokazuju da upravi svježa lisnata prehrana, uz sijeno, troši zubiće kunića. Sijeno i svježe lisnato je zato najvažniji dio prehrane kunića i mora činiti barem 70-80% dnevne prehrane. Sijeno bi trebalo, uz vodu, biti dostupno 24 sata dnevno.
Kunići su biljojedi sa relativno velikim želucem koji im služi kao rezervoar hrane i gotovo nikada nije prazan. Većina probave hrane odvija se u crijevima. Tanko crijevo nastavlja se na želudac, slijepo crijevo (cekum) je prostrano i predstavlja glavno mjesto fermentacije i probave hrane, a debelo crijevo obloženo je posebno formiranom stjenkom koja je zaslužna za izgled fecesa.
Kunići „proizvode“dvije vrste izmeta – tvrde kuglice i meku stolicu tzv. vitaminsku stolicu (izgleda kao kupina i sastoji se od velikog broja malih, mekanih kuglica zaštićenih sluzavim omotačem). Pri formiranju tvrde stolice (tvrdih kuglica) pojačana je motorička aktivnost gornjeg dijela debelog crijeva, dok se meka stolica stvara pojačanim motilitetom donjeg dijela debelog crijeva. Motoriku samih crijeva potiču neprobavljiva vlakna kojima je to primarna funkcija s obzirom da imaju slabu hranidbenu vrijednost. Kunići jedu vitaminsku stolicu kako bi iskoristili sve hranjive tvari iz nje. Vitaminska stolica zadržava se u želucu zaštićena sluzavim omotačem i do 6 gdje se omotač lagano razgrađuje kiselinom iz želuca i tankog crijeva i ponovo probavlja. Na taj način kunić je u stanju sve esencijalne hranjive tvari sam sintetizirati i to samo iz hrane bogate celulozom, a koja ne sadrži proteine, masnoće, ugljikohidrate, vitamine.
Najčešći uzrok smanjenog motiliteta, odnosno gastričke staze, jest nepravilna (neadekvatna) prehrana s malim udjelom vlakana, a većim omjerom ugljikohidrata i bjelančevina. Niski sadržaj vlakana usporava crijeva, produžava proces probave i dovodi do abnormalne fermentacije, a mikropopulacija u crijevima se mijenja što može dovesti do bujanja patogenih mikroorganizama. Osim navedenog, aktivatori poremećaja u probavi mogu biti i stres, ingestija toksina ili stranih tvari, kronična dehidracija, dentalne bolesti te sistemske bolesti jetre i bubrega.
Zdrava prehrana uključuje velike količine probavljivih i neprobavljivih vlakana (prvenstveno sijeno, trava te zeleno lisnato bilje i povrće), a vrlo malu razinu ugljikohidrata, masnoća i proteina. Vlakna i pravila hidratacija je najvažnija. Ukoliko kuniću dajete peletiranu hranu pažljivo dozirajte količinu. Više o tome zašto ne hraniti kunića peletiranom hranom možete pogledati ovdje. Sijeno, trava, te zeleno lisnato bilje i povrće uvijek mora biti primarna hrana kunića!
Crijevna flora kunića sadrži pretežito gram-pozitivne bakterije (npr. laktobacili, koki). Za razliku od njih, Escherichia coli bakterije rijedak su stanovnik zdravih crijeva kunića. Veliki broj Escherichia coli bakterija u crijevima znak je poremećene crijevne flore, a najčešći uzrok tome je kriva prehrana. Specijalna bakterijska flora kunića (ponajviše laktobacili) u stanju je razgraditi celulozu čime nastaju slobodne masne kiseline, koje se mogu resorbirati i kuniću stoje kao energija na raspolaganju. Kako bi bakterijska flora kunića funkcionirala, u crijevima je potrebna pH vrijednost 8 do 9, a to je moguće samo ukoliko kunić jede hranu bogatu sirovim vlaknima. Ako je hrana bogata šećerom i škrobom, pH vrijednost u crijevima past će na 5 do 6, što će uzrokovati odumiranje dobre crijevne flore i razmnožavanje Escherichia coli bakterija. Poremećen pH faktor utječe na kvalitetu tzv- „Vitaminske kakice“ koja čini i preko 30 % ukupnog izmeta kunića a koja sadrži bakterije, mukoproteine i vitamine.
