PASMINE

AGUTI GRUPA BOJA KUNIĆA

U genetici su sve boje kunića definirane genotipom u kojem sudjeluje serija gena koja svojom kombinacijom šalju naredbu melanocitima. Melanociti su stanice u tijelu kunića koje proizvode pigment. Postoje dvije glavne vrste (tipa) melanina. Nazivaju se eumelanin i pheomelanin i odgovorni su za stvaranje pigmenta u kunića. Eumelanin je pigment u rasponu od tamno smeđih do gotovo crnih pigmenata, a pheomelanin stvara žuti pigment.
Genotip boja se označava velikim i malim slovima gdje velika slova označavaju dominantni gen, a mala slova recesivni gen. Pored osnovne serije u formiranju boje dlake odnosno krzna sudjeluju i rufusi.To je skupina od mnogo modificiranih gena (polygenes) koji nemaju svoje oznake kao dominantni i recesivni geni. Rufusi pojačavaju boju i sudjeluju u promjenama boje od žutosmeđe , narančaste do crvene.U obilježavanja genotipa imaju oznaku malog slova y. Njih spominjem jer su bitni kod objašnjenja sivosmeđe boje.


U anglosaksonskoj literaturi naći ćete za naziv aguti koji se koristi za grupu boja kod koje se puhanjem u krzno vide prsteni raznih boja.Genetičari u Njemačkoj također koriste taj izraz.

U agouti grupu spadaju boje:
sivosmeđa sa nijansama
činčila
lux
plavozečja
cinnamon (jantar žuta).
Sve ove nabrojene boje imaju krugove boja u dlaci što je vidljivo na slici. Boje u dlaci zovu se donja boja, međuboja i pokrovna boja.


SIVOSMEĐA BOJA I NIJANSE SMEĐE BOJE:
Na sivosmeđoj agouti dlaci postoje tri reda boje. Uz korijen dlake nalazi se donja boja dlake koja je tamno plave boje koja je posljedica eumelanina. Drugi red je narančasta međuboja, koja je posljedica pheomelanina. Vrh dlake je crn koji je posljedica gustog eumelanina.
Postoji obilježavanje genotipa na anglosaksonski (internacionalni) i njemački način.

DIVLJE SIVA ABCDG/ABCDG CEBDA/CEBDA
ZEČJE SIVA ABCDG/ABCDG CEBDA/CEBDA
TAMNO SIVA ABCDG/ABCDG CEBDA/CEBDA
ČELIČNA ABeCDG/ABCDG CEsBDA/CEBDA
ČELIČNA CRNA ABeCDG/ABeCDG CEsBDA/CEsBDA
ZEČJA ABCDGy/ABCDGy CEBDAy/CEBDAy
DIVLJA ABCDGy3/ABCDGy3 CEBDAy3/CEBDAy3


Pored navedenih boja u dlaci, aguti obilježja su preplanulost, bijela ili žutosmeđa markacija na trbuhu, sa donje strane repa, unutarnje strana stopala i nogu, unutrašnjosti ušiju i nosnica, oko očiju, te u obliku trokuta na potiljku i vratu.

Krugovi sivosmeđe boje se ne vide kod angora i lisičaste dlake, a jedina obilježja se vide na glavi, jer glava nije obraštena dlakom pa se vide oznake nosnica, oznake ušiju, oznake očiju i oznake brade


U sivosmeđu boju ulaze slijedeće nijanse:
• čelična boja
• čelična crna boja
• tamno siva
• divlje siva
• zečja siva
• zečja
• divlja


Zašto?
Zato što sve nijanse sive do čelične boje imaju dominantne gene u genotipu AABBCCDDGG osim čelične koja ima utjecaj crnog modifikatora e i zečja sa divljom koja ima utjecaj crvenog modifikatora rufusa y do y3. U prijašnjem dijelu teksta je objašnjena uloga modifikatora crvene i crne boje. Čelična i zečja boja imaju u svom krznu sivosmeđe dlake. Kod čelične boje nije do kraja nestao žuti pigment koji se nalazi u dlaci klina zatiljka.

U Češkoj i Slovačkoj postoji čelična boja sa genetskim kodom AABeBeCCDDGG koja ima tamnu pokrovnu boju a donju i boju trbuha istu kao čelična. Kada promatramo sliku dolje vidimo na lijevoj strani utjecaj crnog modifikatora boje, a na desnoj strani utjecaj modifikatora crvene boje. U tom rasponu se nalaze nijanse sivosmeđe boje bez modifikatora sa genetskim kodom AABBCCDDGG. Jako interesantno je povečavanje međuboje na račun donje boje od tamnosive do zečje boje, a potpuni nestanak kod čelične boje. Vidljivo je kod svake nijanse različita širina i boja međuboje. Također je dobar pokazatelj u pokrovnoj boji, gdje se nijanse smeđe-crvene boje pojačavaju utjecajom rufusa prema zečjoj, a potpunim nestankom utjecajem crnog modifikatora kod čelične. Donja boja također postaje tamnija od zečje do čelične zbog utjecaja crnog modifikatora.

Pored nabrojenih razlika sivosmeđih boja u fenotipu kod svih boja su vidljive i slijedeće razlike na gornjoj prošaranosti repa koji se kreće od crnog neprošaranog preko sivosmeđeg do crnog intenzivno prošaranog i različitoj boji na donjoj strani repa koja se kreće od tamnosive preko bijele, bijelo kremaste do krem. Također boja na trbuhu je različita kod svih nijansi i kreće se od bijele, preko krem do žučkaste pa do tamnosive.
Na slici je pokazana razlika između pokrovnih dlaka kod boja koje imaju isti genotip boja AABBCCDDGG. Kod ovih nijansa boja potrebno je naglasiti da su kod svih nijansa prisutna sva 4 tamna (crna) i sva 3 žuta pigmenta krzna koji daju punu boju u krznu. Razlike postoje u utjecaju crnog modifikatora i i žutog rufusa koji prave razliku u nijansama.

Mnogi uzgajatelji i suci ne razlikuju te nijanse i ne prave razlike u nijansama.
U svim relevantnim standardima za ocjenjivanje osobito standardima starijih izdanja naći ćete navedene sve nijanse sivosmeđe boje.
Kod suđenja boje postoje lagane i teške greške boje. Kod teških grešaka boje treba kunića diskvalificirati odnosno isključiti iz uzgoja.
Lagane i teške greške svih nijansi sivosmeđe boje nisu obrađene ovim člankom.

Na slijedećim slikama su objašnjene sve nijanse sivosmeđe boje preko aguti obilježja, opisa donje boje, međuboje sa širinom, pokrovne boje, boje očiju, boje klina zatiljka, trbušne boje te gornje i donje strane repa.


Razlike postoje i u duljini i boji klina zatiljka koja se kreće od smeđkasto crne preko smeđe do crvenosmeđe. Pokrovna boja se kreće od crne do tamno sive preko sivosmeđe do svjetlije sivosmeđe i crvenosmeđe.

 

Kod sivosmeđe koja je objašnjena prisutni su modifikatori rufusi, mnogo modificiranih gena (polygenes) koji nemaju svoje oznake kao dominantni i recesivni geni.


Sivosmeđa boja u kombinaciji sa drugim genima

Kod grupe osjenčanih u kojoj se nalaze i srebrni kunići također se javlja sivosmeđa boja koja ima međuboju. Na slijedećim slikama srebrnih sivosmeđih kunića također je vidljivo da postoje nijanse sivosmeđe boje što se najbolje vidi po širini međuboje, vrhovima srebrnih pokrovnih dlaka i širini donje boje.

 

SIVOSMEĐA SREBRNA BOJA

Germansko obilježavanje: ABCDGP1P2/ABCDGP1P2C
Internacionalno obilježavanje: CEBDAsi/CEBDAsi


 

SIVOSMEĐA DIVLJA SREBRNA

Germansko obilježavanje: ABCDGyP1P2ABCDGyP1P2
Internacionalno obilježavanje: CEBDAsi/CEBDAsi


 

SIVOSMEĐA DIVLJESIVA SREBRNA

Germansko obilježavanje: ABCDGP1P2ABCDGP1P2
Internacionalno obilježavanje: CEBDAsi/CEBDAsi



Sivosmeđa boja se također je prisutna i kod pasmine Lavoglavog kunića koji se uzgaja u USA i UK.
Prvi primjerci dobiveni su u Belgiji parenjem patuljastog i malog lisičastog kunića.Pasmina se proširila u Englesku i USA koje su izradile radni standard a nakon toga i standard. Ova pasmina je specifična po lavljoj grivi koja je nastala mutaciojom gena. Uzimaju se životinje koje imaju Mx2 gen.
Pasmina koja je nedavno priznata Europi zove se Bart kunić. Kunić je teži od lavoglavog kunića.

 

Lavoglavi kunići

BART KUNIĆ
BOJE KOJE SU PRIZNATE U EUROPI

BOJA SIVOSMEĐA (crna divlja)

Germansko obilježavanje: ABCDGyM/ABCDGyM
Internacionalno obilježavanje: CEBDAM/CEBDAM

ČELIČNA BOJA

Germansko obilježavanje: ABeCDGyM/ABeCDGyM
Internacionalno obilježavanje: CEsBDAM/CEsBDAM


U prvom krugu vidljiva je BOJA DLAKE NA TIJELU,
dok je u drugom prikazana boja NA LAVLJOJ GLAVI

Pokrovna boja je crvenkasto divlje siva. Dozvoljene su sve nijanse sivosmeđe. Donja boja je tamno plava duljine 2/3 pokrovne dlake. Krzno je kratko i gusto, vrlo nježno s laganim pokrovom.Dlaka je srednje duljine. Specifičnost koja se kod njega javlja je valovita naborana dlaka oko glave u obliku lavlje grive. Duljina dlake u lavljoj grivi nesmije bitimanja od 5 cm a obično je oko 7 cm. Lavlja griva mora biti u neprekinutom krugu oko glave a završava u obliku slova V iza vrata. Vuna u grivi mora biti dovoljno gusta da ističe vunenu “kapu” preko čela, ali ne smije prekrivati oči.

 

SIVOSMEĐA BOJA KOD KUNIĆA SA STRUKTUROM DLAKE

Pod strukturom dlake misli se na dlaku koja je kraća, dulja, tanja, jednom rječju drugačija od normalne dlake čija je duljina od 1,2-15 cm ovisno o vrsti dlake i pasmini kunića.

Struktura dlake dijeli se na:
Kratku dlaku ili rex dlaku čija je duljina od 1,2-2,0 cm koja je uvjetovana genima rex/rex
Dlaka stoji okomito na koži.Na leđima je duga od 12-20 mm. Fina pokrovna dlaka smije nadvisivati temeljnu dlaku (vunicu) samo 1 mm.
Sivosmeđa rex dlaka

 

KASTOR rex BOJA I KRUGOVI U KRZNU

Germansko obilježavanje: ABCDGrex/ABCDG rex
Internacionalno obilježavanje: CEBDAr1/CEBDAr1

Pokrovna boja crvenkasto-kestenjavo-smeđa. Pojedine dlake krzna imaju crne vrhove, a međuboja je narančasta.
Aguti obilježja
Glava, oči, čeljusti, brada, uši, prsa i bokovi su malo svjetliji. Unutarnja strana nogu, trbuh i unutarnja strana repa su bijeli u pokrovnoj boji. Klin zatiljka mali i svijetlosmeđi.


Lisičasta dlaka čija je duljina 4-6 cm koja je uvjetovana genima fufu.
Vuna se mora rasprostirati ravnomjerno po cijelom tijelu. Svileno je mekana, a pokrovna dlaka je pahuljasta.


Sivosmeđa boja lisičasta dlaka

Germansko obilježavanje: ABCDG fu /ABCDG fu
Internacionalno obilježavanje: CEBDA fu/CEBDA fu



Patuljasta angora čija je duljina dlake 5 cm koja je uvjetovana genima V/v Vuna se mora rasprostirati ravnomjerno po cijelom tijelu. Svileno je mekana, a pokrovna dlaka je pahuljasta. Prava pokrovna dlaka strši vidljivo iz vunenog krzna.

Angora dlaka čija je duljina dlake od 6-15 cm koja je uvjetovana genima V/v Duljina dlake je navedena u ovako velikom rasponu jer razni standardi u Europi propisuju takvu duljinu dlake.

 

SIVOSMEĐA BOJA angora dlaka

Germansko obilježavanje: ABCDG V/ABCDG v
Internacionalno obilježavanje: CEBDA l/CEBDA l


Kod angora dlaka nema međuboje kod aguti grupe boja.

Aguti obilježja Glava, oči, čeljusti, brada i uši su malo svjetliji. Klin zatiljka mali i svijetlosmeđi.


Astrex kunići čija je valovita i kovrčava dlaka sa virovima dugačka 16-20 mm.

 

SIVOSMEĐA BOJA astrex dlaka

Germansko obilježavanje: ABCDG rex /ABCDG rex
Internacionalno obilježavanje: CEBDA r1/CEBDA r1



Satin dlaka
Duljina dlake 2,5-3 cm koja je uvjetovana genima sa/sa Razrijeđenost strukture dlake mora biti jednolična. Dlaka satina je u promjeru manja i plašt djeluje prozirno. Sjaj dlake mora davati svileni odsjaj koji mora biti uočljiv.

 

SIVOSMEĐA BOJA satin dlaka

Germansko obilježavanje: ABCDG sa/ABCDG sa
Internacionalno obilježavanje: CEBDA sa/CEBDA sa


Kod satin dlake prisutna je međuboja i sva aguti obilježja.


Satin angora dlaka
Duljina dlake od 6-15 cm koja je uvjetovana genima V sa/v sa. Vuna se mora rasprostirati ravnomjerno po cijelom tijelu. Svileno je mekana, a pokrovna dlaka je pahuljasta. Prava pokrovna dlaka strši vidljivo iz vunenog krzna.
Dlaka satin angore je u promjeru manja i plašt djeluje prozirno. Sjaj dlake mora davati svileni odsjaj koji mora biti uočljiv.


SIVOSMEĐA BOJA satin dlaka

Germansko obilježavanje: ABCDG sa V/ABCDG sa v
Internacionalno obilježavanje: CEBDA sa l/CEBDA sa l


 


Nadam se da sam ovim člankom pomogao da se uoče razlike u nijansama sivosmeđe boje.



Literatura:
Color genetics-Bobby Schott
About Bunny Colors-Ellyn Eddy
Die Grauen Farbenschläge-Lorenz Paulus Schulungsleiter
Kunićarstvo i standard kunića-Tomislav Kapitan

Tomislav Kapitan