Razlika kunić - zec

Najprije, koja je razlika između zeca i kunića? Iako naizgled isto izgledaju, radi se o dvije različite vrste. Divlji zec živi u nastambama iznad zemlje, vrlo je plah, te ima duže uši i stražnje noge od kunića. Iako se mladi zec može pripitomiti, nikad ne gubi svoju izrazitu plahost. Dok se zečevi rađaju već prekriveni dlakom i spremni za samostalni život, tek rođeni kunići su potpuno goli, slijepi i ovisni o majci. Kunići mogu biti divlji i pitomi. U prirodi žive u nastambama koje sami iskopaju ispod zemlje. Sitnije su građe od zeca, znatno pitomiji, spretniji, a neki kažu i inteligentniji.

Europski kunić ili lat. Orcyctolagus Cuniculus vuće porijeklo iz jugozapadne Europe (Pirenejski poluotok) i sjeverozapadne Afrike. Spadaju u grupu sisavaca, ali ne u red glodavaca kako je uvriježeno mišljenje, nego u red dvojezubaca (eng. lagomorpha, njem. hasenartige Tiere), porodica zečevi. Dvojezupci imaju četiri sjekutića u gornjoj čeljusti (dva para po dva sjekutića - otud i ime dvojezupci), dok glodavci imaju samo dva sjekutića. Osim porodice zečeva (lat. Leporidae) u koju se ubrajaju kunići i zečevi, u dvojezupce spada i porodica zviždara (lat. Ochotonidae).

Zviždari (eng. pikas, sibirski puka) su male životinjice okruglih ušiju, više nalik miševima i zamorcima, a žive na visokim stijenovitim Zviµdarplaninama sjeverne Amerike i Azije i glasaju se glasnim zviždukanjem. Zbog toga ih još često nazivaju stijenski kunići ili zečevi zviždari. Ako želite saznati nešto više o zviždarima možete pogledati ovaj ovdje.

Dakle, iako većina ljudi automatski kuniće i zečeve svrstava među glodavce, oni su sasvim drugi red životinja - dvojezupci. Svi dvojezupci imaju kratke repove, stražnje noge veće od prednjih (pogotovo porodica zečeva) i karakteristične klinaste zube koji rastu iza velikih prednjih sjekutića. Isključivo su biljojedi. Kao red, dvojezupci su dugo znanstvenike dovodili u nedoumicu. Prvo su ih svrstavali u red glodavaca, gdje su se nalazili do početka 20. stoljeća, a kasnije su prebačeni u poseban red dvojezubaca i smatralo ih se bliskim srodnicima glodavaca. Kasnije, neki znanstvenici zastupaju teoriju po kojoj su dvojezupci srodniji kopitarima nego glodavcima. Najnovija teorija iz 1998.g. otkrila je uz pomoć genetike da su dvojezupci najsrodniji primatima i rovkama. Nestrpljivo očekujemo nove teorije! .

Postoji mnogo pasmina kunića - patuljasti, orijaši, ovnoliki (sa spuštenim ušima), dugodlaki, kratkodlaki, itd. Dolaze u mnogobrojnim kombinacijama boja. Ponekad je teško odrediti pasminu, pa vam često čak ni trgovac u pet shopu neće znati objasniti koja je to pasmina koju prodaje. Četiri najpopularnije pasmine, unutar kojih postoji još nekoliko vrsta, su: Patuljasti (Dwarf), Ovnoliki (Lop), Angora i Rex. Pravila držanja i njege gotovo su isti za sve pasmine.

Da ne bude zabune, ovdje ćemo govoriti isključivo o kunićima kao kućnim ljubimcima. Pravila uzgoja u neke druge svrhe sasvim su drugačija.

Oni su vrlo pitomi, dragi, veseli, inteligentni, vole društvo ljudi, a mogu se čak i pomalo dresirati. Kao i sve druge životinje, zahtijevaju određenu brigu i njegu. Pitomi kunići ne mogu samostalno preživjeti u prirodi i ne mogu se tek tako ostaviti kada vam dosade. Slično psima i mačkama, i njihove pasmine dobivene su raznim križanjima. Životni vijek im je oko 10 godina, te stoga budite spremni na jedno dugo prijateljstvo i obvezu.

Iako se na ovim stranicama upotrebljavaju izrazi "kunić", "zec", "zeko", "zečić" i sl., uvijek se misli na kunića. Zec je druga vrsta životinja.